Baklava – kraljica orijentalnih kolača

Četvrtak, 16 August 2012 15:58
Ispis

Bosanska baklavaBaklava je  posebna vrsta kolača koja se sprema za Bajram i druge posebne prigode.  Riječ je o slatkoj piti s orasima, koja se pravi od tankih jufki i peče  u tepsiji. Ovo je jedno od najstarijih turskih jela, koje se pravilo  još i u vrijeme Osmanskog carstva i koje još uvijek zauzima počasno mjesto za bajramskom sofrom.  


Predivna poslastica  izdašno posuta s orasima i šećerom može se spremati na više načina. Svaka će domaćica upravo za svoj recept za baklavu reći da je najbolji. Mada se osim oraha u baklavu mogu stavljati groždjice, bademi, pistaći i drugi orašasti plodovi, prava bosanska baklava je baklava u kojoj se nalaze samo orasi. Recept za spremanje baklave je na izgled jednostavan, ali iskusne domaćice dobro znaju da  na izgled i ukus baklave ne utiču samo sastojci, nego i način slaganja, pečenja i zalivanja baklave.

 

 

Potrebni sastojci:

  • 1 kg jufke - kora za baklavu
  • 700  gr oraha
  • 250 gr prezle ili tirita
  • 250 gr maslaca
  • ½ litra ulja


Jufke  –  kore za baklavu možete sami napraviti, a možete ih kupiti i gotove. Recept za spremanje jufki možete pročitati ovdje.  Od običnih jufki za pitu, jufke za baklavu razlikuju se po tome što su  pravljene s jajima. Zato  jufkama za baklavu treba više vremena da se osuše.

 

Najprije trebate izbrojati koliko imate listova jufke i izrezati ih na veličinu pleha, odnosno tepsije. Broj jufki bitan vam je da biste znali pravilno rasporediti orahe, jer se jufka i orasi moraju potrošiti u isto vrijeme.

 

Baklava - listovi

 

Orahe podijelite na dva dijela. 350 gr oraha sameljite, a ostatak oraha sitno  istucajte. Sastaviti orahe i pomiješati ih sa šećerom i prezlom ili tiritom.
Maslac treba otopiti na laganoj vatri i skinuti s njega bijelu pjenu, koja kad se ispeče ima gorak ukus i ostavlja crne mrlje.  Ulje takodjer treba malo zagrijati i njime podmazati tepsiju – pleh.

 

Orasi u baklavi

 

Na nauljenu tepsiju - pleh najprije stavite jedan list jufke, potom ga pospite mlakim uljem, pa preko njega stavite drugi list jufke.  Poredajte na taj način 4 lista jufke, a potom peti list jufke pospite smjesom od šećera, prezle i oraha. Potom opet stavite 4 lista jufke i svaki od njih premažite uljem. Na peti list jufke stavite orahe,šećer i prezlu. Postupak ponavljati sve dok ne potrošite svu jufku i orahe.

 

 Rezanje baklave

 

Baklava se reže prije stavljanja u pećnicu. Treba biti posebno pažljiv kako bi svi dijelovi baklave izgledali identično. Baklavu možete  izrezati na trokutiće, kockice, a najbolje je na rombove. Za taj posao vam je potreban oštar nož. Ako spadate u pefekcioniste možete napraviti šablone od debljeg kartona i uz pomoć njih izrezati baklavu.

 

Uzeti mlak i istopljen maslac i preliti ga preko izrezane baklave, posebno vodeći računa da se šupljine izmedju redova baklave dobro natope masnoćom. Za kraj stavite preko baklave dva – tri lista jufke koje ne treba rezati, a koji će prikom pečenja štiti baklavu da ne izgori. Umjesto listova jufke može poslužiti i papir za pečenje.

 

Ispečena baklava

 

Za pečenje baklave potrebno je nekoliko sati. Ubacite baklavu u vrelu rernu i pecite je 10-tak minuta na 250 stepeni, a potom smanjite temperaturu na 150 stepeni Celzijusa i pecite baklavu još najmanje sat i po vremena.  
Drugi način pečenja baklave jeste da je  ubacite u rernu i sušite 3 sata na temperaturi od 50 stepeni. Kada se baklava dovoljno ispekla izvadite je iz rerne i ohladite. U medjuvremenu pripremite zaljev – agdu za baklavu.

 

Mali savjet:
Kako biste bili sigurni da je baklava dovoljno pečena protresite tepsiju. Ukoliko komadi baklave slobodno šeću po tepsiji kad je protresete, znači da je baklava dovoljno pečena.
Pečenu baklavu ne morate odmah zaljevati agdom. Možete je ostaviti da stoji nekoliko dana. Kad budete željeti da zalijete,  baklavu najprije zagrijte u rerni, a nakon toga polijte vrelom agdom.

Agda – šerbe za baklavu

 

  • 1,5 kg šećera
  • 1 vode
  • ½ limuna
  • 1 kesica vanilin šećera

 

Šećer, vodu, limun i vaniliju spojiti u šerpi i staviti na šporet da prokuha i da se ušpinuje. Pred kraj kuhanja ubaciti nekoliko kriški limuna. Zaljev ne smije biti previše tečan, a ni previše gust. Najbolje ćete ga provjeriti ako  izvadite kašiku agde i ostavite je da se malo ohladi na tacni. Kada kašikom predjete po ohladjenoj agdi trebao bi ostajati trag. Još jedan od znakova  da je agda dovoljno ušpinovana je ako dvije kapi agde odjednom padaju s kašike. Loše pripremljen  zaljev zna pokvariti baklavu, stoga sa pripremom šerbeta treba biti posebno oprezan.

 

Šerbe za baklavu



Mlaku  baklavu zalijte sa vrelim šerbetom (agdom). Nemojte odmah istresati cijelu agdu na baklavu,  nego jedan dio ostavite u šerpi da se  dodatno ušpinuje. Kada baklava upije agdu koju ste po njoj posuli, prelijte preko nje i ostatak dodatno ušpinovane agde. To će baklavi dati prelijepi sjaj.

 

Baklava


Mali savjet:

Kako bi baklava ostala lijepo složena i kako se jufke ne bi podigle, baklavu treba pritisnuti plehom u koji ste nasuli vode i ostaviti je tako da stoji 10-tak minuta. Istekom tog vremena zajedno s papirom za pečenje uklonite pleh s baklave kako ona ne bi promijenila boju i ostavite je da se hladi. Baklava je bolja i ukusnija sve što duže stoji.  Zato domaćice praktikuju da baklavu spreme nekoliko dana prije Bajrama ili druge važne prigode.