Baner

Alergija – bolest modernog doba

aergijeAlergija vuče korijen iz grčkog jezika, od riječi   'allos'(άλλος), što znači drugo, te 'ergon' (έργον), što znači rad. Otkrivena je početkom 20. vijeka, kada je austrijski liječnik  Clemens von Pirquet,  primjetio da neki njegovi pacijenti reaguju na  podražaje iz okoline, kao što su prašina, pelud i hrana. Broj ljudi koji pate od alergije povećava se iz godine u godinu, što upućuje na zaključak da je imunitet čovječijeg organizma sve slabiji i slabiji. Prije 100 godina alergije uopšte nisu ni postojale. Ljudi koji su tada živjeli hranili su se jedino iz prirode, nisu poznavali konzerviranu niti genetski modificiranu hranu kao mi danas. Zrak je prije 100 godina bio čist, hrana zdrava, a lijekovi se takodjer  uzimali iz prirode. Sve su ovo stvari koje su naučnici u modernom dobu detektirali kao uzročnike alergija. Tome još treba dodati i parazite, koji ispuštaju otrove u tijelo čovjeka zbog čega jetra ne radi kako treba. Povezanost parazita s alergijama je jedna od rijetkih stvari  s kojom su se složili naučnici i alternativni medicinari.  Neprijatelji parazita su pelin, crni orah i klinčić na bazi kojih se razvijaju lijekovi protiv alergija.

 

Simptomi alergije

Alergija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema od kojeg u svijetu  pati više od 50 miliona ljudi . Najčešći simptomi su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i   promjene na koži. U težim slučajevima simptomi alergije poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka mogu mogu biti opasni po život. Od alergija pate osobe s oslabljenim imunološkim sistemom organizma, koji nije u stanju da se izbori s alergima. Takve osobe osjetljive su na bezopasne stvari poput prašine, polena, određene vrste hrane, ubod insekata, dlake mačke, psa   i sl. Istraživanja su pokazala da je 4% odraslih, odnosno 6% djece mlađe od tri godine  alergično na hranu.Alergeni se prenose putem  zraka i mi ih udišemo.  Oni neće djelovati na osobe sa jakim imunološkim sistemom, dok će kod onih osoba čija otpornost organizma je slaba može doći do  svrbeža kože, crvenila, kašlja, curenja nosa, otežanog gutanja, mučnine. Alergije se manifestuju i kroz tahikardiju, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah, nemir, a u težim slučajevima može doći do kome. Osim na prirodne stvari osobe mogu biti alergične i na određene lijekove poput antibiotika,   anestetika, antituberulotika, acetilsalicilne kiseline i td. Penicilin je najpoznatiji alergen medju lijekovima. Neke osobe su alergične na alkohol, koji može ubrzati alergijsku reakciju i dovesti do anafilaksije.

 

Kako otkriti alergiju?

Alergiju ćete najbolje  sami otkriti. Uostalom ko će bolje od vas znati koja hrana vam škodi, da li vas prašina podstiče na kihanje, zašto u proljeće uvijek otežano dišete.....U dijagnosticiranju alergija mogu pomoći podaci o nasljednim bolestima, prehrambenim navikama, lijekovima i sl.  Ukoliko se nakon razmotrenih pokazatelja pojavi sumnja na alergiju potrebno je javiti se alergologu koji će uraditi testove. Postoje tri vrste testova:
Kožni test – ovi testovi provode se na unutrašnjoj strani podlaktice, a ponekad i na leđima. Razlikujemo:

  • Test uboda (prick) – ubodnom lancetom u organizam se unose čestice raznih alergena
  • Test grebanjem (scratch) – analizira se osjetljivost organizma na lijekove
  • Test kontaktnim načinom – analizira se reakcija na različite kontaktne alergene (metale, formalin, epoksi smole i različite profesionalne alergene).

Provokacijski testovi – provode se u specijaliziranim klinikama, jer se reakcija na alergene provjerava na  sluznici nosa, bronijha, očiju ili želuca.
Krvne pretrage  - postale su rutinski test u otkrivanju alergija. Postoje dvije vrste krvnih pretraga, koji se mogu primjenjivati kod odraslih i male djece.

  • RIST (Radio-Immuno-Sorbent-Test)
  • RAST (Radio-Allergo-Sorbent-Test)  


Vrste alergija

Postoji više vrsta alergija.  Alergijske bolesti disajnih puteva spadaju medju najraširenije vrste alergija. Proljeće i jesen su doba godine kada su alergije naročito izražene.

Alergijski rinitis – peludna hunjavica

Prema podacima WHO 10 -25% svjetskog stanovništva boluje od alergijskog rinitisa, koji može biti sezonski (uzrokuje ga pelud korova, trave ili stabala)  i vansezonski (uzrokuju ga kućna prašina, perje, dlaka životinja i sl.) Alergijski rinitis javlja se u najranijoj životnoj dobi, najprije kao akutni, a ako se pravilno ne liječi može prerasti u hronični alergijski rinitis. Hunjavica, kašalj, grebanje u grlu, crvenilo nosa i očiju, peckanje u očima samo su neki od simptoma alergijskog rinitisa.  

Alergijski konjunktivitis  - alergijsko oboljenje oka

Alergijski konjuktivitis je sezonska vrsta alergije. Uzročnici mogu biti isti kao kod alergijskog ranitisa, s tim što su u ovom slučaju reakciji izložene oči, a ne disajni putevi. Oči koje je zahvatio alergijski konjuktivitis u mliječno-crvene boje, kapci su nateknuti, javlja se svrab, crvenilo i peckanje u očima.

Alergijska astma

Otežano disanje je  prvi znak da s organizmom nešto nije uredu. Pošto su alergijska i nealergijska astma veoma slične najbolje je uraditi testove, da bi se postavila ispravna dijagnoza.

Alergijske bolesti kože dijele se na urtikariju  i atopijski i kontaktni dermatitis.

Urtikarija je bolest kože, koja se još naziva i koprivnjača.   Javlja se kao reakcija na hranu, lijekove i ujed insekata. Urtike ne treba češati i izlagati sunce, jer će se time reakcija još više pogoršati.

Dermatitis je još jedan predstavnik alergijske bolesti kože. Može biti atopijski i kontaktni. Atopijski dermatitis se još naziva ekcem, neurodermitis i endogeni ekcem. Javlja se kod male djece, posebno kod novorođenčadi. Kontaktni dermatitis je upala kože koju mogu izazvati kozmetički proizvodi, biljke, razne hemikalije, metali.

Ostale alergijske bolesti su :

  • Alergija na hranu ( kikiriki, soja, mlijeko,  jaja, jagode,  genetski modificirana hrana)
  • Alergija na otrov insekta ( mogu biti izuzetno opasne i dovesti čak do smrti)
  • Alergija na vakcine  i lijekove  (najčešće se manifestuju kroz promjene na koži, a mogu izazvati u anafilaktički šok)


Liječenje alergija

Ljekari alergiju ne mogu izliječiti, ali mogu propisivanjem određene terapije doprinijeti da se njeni simptomi ublaže. Ukoliko znate na šta se alergični najvažnije je da počnete izbjegavati alergene. Ukoliko spadate u grupu onih kojima je prirodno liječenje bolesti draže od  lijekova koje propisuju ljekari evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da ublažite alergijske tegobe.

  • Potrebno je jesti što više namirnica bogatih vitaminima B,C i E. Zdrava prehrana uključuje  beta-karoten, selen, cink, masne kiseline koje mogu pomoći u smanjenju alergijskih simptoma.
  • Za liječenje alergijskog   rinitisa dobro je svaki dan pojesti kašiku domaćeg meda koji u sebi sadrži vosak iz saća, jer se time jača otpornost organizma na pelud. Akcenat je na domaćem medu, jer on u sebi sadrži mnogo više ljekotivih svojstava u odnosu na med koji kupujemo u prodavnicama. Med možete kombinovati i s 1-2 kašike jabučnog ocata. S ocatom treba biti oprezan, jer on može da nagrize kožu i sluzokožu, te je stoga poželjno da ga se razblaži sa vodom.
  • Za jačanje imunološkog sistema dobro je svaki dan popiti po šoljicu čaja od ginsenga ili pupavice.
  • Premažite nosnice vazelinom, koji će ih zaštititi od  tekućine koja curi iz nosa.  Ako su nosnice upaljene možete ih natapati pamučnom krpom koja je potopljena u ohlađeni čaj od kamilice. Možete napraviti i litar čaja od kamilice ili stolisnika i inhalirati se tako što ćete glavu pokriti peškirom , nageti se nad šerpu s čajem i udisati paru od kamilice. Kamilica sadrži tvari koje djeluju kao prirodni antihistaminik.
  • Za liječenje alergijskog  rinitisa  možete spremiti mješavinu  čaja od vidca, bazgina cvijeta, matičnjaka, pupavice ili kamilice. Dnevno treba piti dvije do tri šolje ovog čaja.  Spremite si čaj od đumbira, koprive, cimeta ili klinčića, te na taj način liječite curenje iz nosa. Spomenute biljke pomažu u lučenju sekreta.
  • Začepljenost disajnih puteva može se smanjiti dodavanjem bijelog luka u hranu.
  • Crvenilo u licu može se liječiti umivanjem u čaju od bijelog ili crnog sljeza, koji prije upotrebe mora odstojati 12 sati.
  • Kopriva je bogata vitaminima A i C, te željezom i drugim mineralima. Njezina adstringentna svojstva mogu ublažiti upalu povezanu s alergijom. Koprivu možete dodavi u salatu, varivo ili supu. Možete spremiti i čaj od usitnjene koprive.  2-3 supene kašike koprive prelijte s pola litra kipuće vode. Ohlađeni čaj rasporediti na pet dnevnih doza.
  • U proljeće i ljeto možete koristiti i sok od maslačka, čiji cvjetovi se dobro izmiksaju u blenderu. Dobiveni sok treba procijediti kroz gazu i dodati vodu. Omjer soka od maslačka i vode je 1:1. Sve to prokuhati.  Ohlađeni sok piti 3-4 puta na dan, u narednih 6 sedmica.
  • Crni kim mnogi nazivaju univerzalnim lijekom jer osim alergija liječi  i mnoge druge  bolesti ( hemeroidi, ekcemi, kožne gljivice, neurodermitits, psorijaza, astma, bronhitis, kašalj, sklonost infekcijama, akne, bolovi u zglobovima, upala pluća, bolovi u želucu i crijevima, lišajevi, crijevne gljivice, šećerna bolest, upala sinusa, nadimanje, visoki krvni tlak, glavobolje, bubrežni kamenci, poremećaji sna)  Možete ga utrljati na kožu ili  inhalirati. Ukoliko se odlučite za oralnu primjenu, uzimajte po 30-40 kapi ulja kima  tri puta na dan nakon obroka.
  • Kurkuma je omiljeni azijski začin, za kojeg se ispostavilo da djeluje antioksidativno, protuvupalno, antivirusno, antibakterijsko, antimikotičko i antikarcinogeno. Prašak kurkume možete staviti u šolju mlijeka i piti 2 do 3 puta dnevno.  Preporučuje se da ovaj  začin koristite  prilikom spremanja hrane, jer vam može pomoći da držite alergije  pod kontrolom.  
  • Ljuta paprika pomaže otvaranju disajnih puteva. Bogata je  kvercetinom, bioflavonoidom  koji sprečava oslobađanje histamina i drugih hemikalija koje izazivaju upale i simptome alergije. Kako biste prodisali dodajte jelu malo ljute papričice.